Roditeljstvo u vrijeme zdravstvene krize – kako ju olakšati sebi i djeci?
Roditeljstvo u svojoj složenosti pruža mnogo ugodnih i ispunjujućih trenutaka, velikih i malih pobjeda, ali i trenutaka u kojima se roditelj osjeća nesigurno, zabrinuto, bespomoćno, ljuto. Osjećaji straha, nemoći i tjeskobe češći su u stresnim životnim uvjetima, poput življenja u doba svjetske zdravstvene krize kada smo suočeni ne samo „crnim“ vijestima, neizvjesnošću, strahom za vlastito i zdravlje bliskih nam osoba nego i promjenama dosadašnjeg načina života, rutina, navika.
Roditeljstvo u svojoj složenosti pruža mnogo ugodnih i ispunjujućih trenutaka, velikih i malih pobjeda, ali i trenutaka u kojima se roditelj osjeća nesigurno, zabrinuto, bespomoćno, ljuto. Osjećaji straha, nemoći i tjeskobe češći su u stresnim životnim uvjetima, poput življenja u doba svjetske zdravstvene krize kada smo suočeni ne samo „crnim“ vijestima, neizvjesnošću, strahom za vlastito i zdravlje bliskih nam osoba nego i promjenama dosadašnjeg načina života, rutina, navika.
„Velike“ su to emocije s kojima se bore ne samo odrasli nego i djeca svih uzrasta. A roditelji, kao najvažniji stupovi podrške svojoj djeci, želeći im olakšati promišljaju: Kako „preživjeti“ ove dane? Kako djetetu objasniti određene pojmove? Koliko mu govoriti? Kako mu biti podrška kada se i sam(a) bojim? Da ga samo pustim na miru? Sva su ova pitanja i brige očekivane i „normalne“ u situaciji koja je upravo suprotna od toga – neočekivana, nepredvidiva, „nenormalna“.
Na neka od tih pitanja odgovaraju smjernice stručnjaka o roditeljskoj podršci i ophođenju s djecom u doba kriza - kako zdravstvenih tako i onih nastalih uslijed elementarnih nepogoda (potresi, požari, poplave). Smjernice koje su se pokazale korisnima roditeljima poručuju:
- Ukoliko niste, informirajte se o tome što je corona virus, kako se širi i kako se možemo zaštiti (prateći pouzdane izvore informacija, primjerice, stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo) te pojasnite djeci na njima primjeren način o čemu se radi, zašto je važno održavati higijenu i kako to možemo činiti, zašto je važno sada se ne družiti u direktnom kontaktu i što možemo umjesto toga. Korisno je pružati kraća objašnjenja na njihova pitanja ili za ono čemu svjedočite preko medija te ih poticati na iznošenje vlastitih nedoumica, ali i dezinformacija koje su možda došle i do njih. U redu je ne znati odgovor na svako pitanje u trenutku, ali ga možete saznati. Ako je dijete dovoljno staro možete zajedno potražiti odgovor i tako ga učiti vrlo važnoj životnoj vještini – kako (kritički) pronaći izvor pouzdanih informacija.
- Djeca itekako dobro „čitaju“ emocije svojih roditelja stoga ako ste zabrinuti ili nemirni ne sakrivajte to od njih. Važno je prihvatiti vlastite osjećaje vezano uz trenutnu situaciju i o njima razgovarati s djecom dajući im i na taj način model ponašanja - kako izražavati emocije i nositi se s njima. Naravno, ukoliko su vaši osjećaji preintenzivni dobro je ublažiti ih prije razgovora s djecom kako se ne bi uplašili i za vaše zdravlje. Razgovarajte o načinima na koje si možete olakšati nošenje s takvim emocijama i naglašavajte kako je „normalno“ i očekivano osjećati se „svakako“ u situacijama poput ove. Time im dajete poruku kako nisu sami - ne samo da se vi kao članovi iste obitelji osjećate kako god se osjećali nego se tako osjećaju i djeca i mladi u drugim kvartovima, gradovima, državama pogođenim ovom pandemijom.
- Dobro je imati određenu dnevnu rutinu uz uvođenje novih aktivnosti, a u tome može pomoći dnevni raspored aktivnosti za sve ukućane. Za dijete taj raspored može prikazivati vrijeme za strukturirane aktivnosti (obroci, školske aktivnosti, kućanski poslovi) i vrijeme za slobodnu igru i druge aktivnosti po želji.
- Ukoliko je moguće, posvetite se djetetu „jedan na jedan“ ne zaboravljajući da je kvaliteta vremena koje ćete provesti zajedno bez ometajućih faktora važnija od količine vremena. Barem 20 minuta dnevno nepodijeljene pažnje posvećene samo jednom djetetu doprinijet će njegovoj dobrobiti, ali i kvaliteti vašeg odnosa s njime! Pitajte ih što bi oni radili, a s malom djecom uvijek možete pokušati provjerene aktivnosti – čitanje, pjevanje, maženje, igranje!
- U obraćanju djetetu i davanju povratne informacije na njegovo ponašanje budite pozitivni! Da, cijeli ste dan zajedno što može dovesti do podizanja razine nervoze i gubitka vremena samo za sebe... Ipak, za održavanje „mirne“ atmosfere korisnije je djeci se obraćati rečenicama poput „Molim te postavi stol.“ umjesto „Moram li uvijek govoriti da se stol postavi?“, zahvaliti im na pomoći i pohvaliti kada učine traženo (iako možda ne pokazuju kako im isto „godi“, zapamtite da svatko voli pohvalu na svoj račun). Također, iako je preporučljivo biti fleksibilniji s postavljenim pravilima u ovim posebnim uvjetima življenja to ne znači da neprimjerena ponašanja ne povlače određene posljedice. Dapače, dosljedna pravila i posljedice njihovog nepridržavanja dio su predvidivosti koja je korisna za djetetov razvoj jer doprinose osjećaju sigurnosti.
- Sada je vrijeme za iskoristiti dostupnu tehnologiju – ostanite u kontaktu s vašim važnim osobama i to ponajprije putem videopoziva. Održavanje socijalnih odnosa (s drugim članovima obitelji, vršnjacima) u vrijeme kada je direktan kontakt onemogućen ili otežan može olakšati vrijeme izolacije i doprinijeti emocionalnoj otpornosti jer upravo u ovakvim vremenima nam treba dodatna socijalna povezanost i podrška. Naravno, postavljanje jasnih okvira o tome koliko dnevno se mogu koristiti elektronički uređaji je nužno kako ne bi došlo do prekomjernog korištenja istih i rizika povezanih s tim.
Kako biste bili podrška svojem djetetu dobro je ne zanemariti sebe, tjelesno i mentalno. Očekivano je osjećati se uplašeno, umorno, iscrpljeno pa čak i imati osjećaj da bi najlakše bilo prespavati cjelokupno stresno razdoblje. U redu je svaki osjećaj koji roditeljima nameće pandemija uslijed koje se od roditelja očekuje da budu roditelji, učitelji ili asistenti pa onda i zaposleni od kuće, a uz to i da je higijenski nivo doma na najvišoj razini i da se jede kuhano. Zato je redu smanjiti očekivanja od sebe i svojih bližnjih – malih i velikih. U redu je ne učiniti sve s liste zadataka taj dan i birati ono što vas jača kao osobu i kao roditelja. Informiranje putem medija svih vrsta češće od dva do tri puta dnevno nema preveliku korist za vas niti će se nešto značajno izmijeniti unutar nekoliko sati stoga preostalo vrijeme radije provedite u opuštajućim aktivnostima sami ili s drugim članovima u „izolaciji“. Dobro je „detektirati“ vlastite izvore podrške – jesu li to drugi ukućani, prijatelji, smjernice relevantnih stručnjaka ili vi sami, svejedno, važno ih je koristiti. Korisno je usmjeriti se na ono u životu što možete kontrolirati (npr. kako ću se ja ponašati, kako i koliko ću se informirati) i ne gubiti energiju na ono što nije pod vašom kontrolom (npr. ponašanje drugih ljudi, razvoj pandemije) i u svemu tome, koliko je moguće, ostati pozitivni jer upravo optimizam može biti dodatna zaštita u ovim stresnim vremenima. Ukoliko osjećate da ste zaista na izmaku snaga i da se teško nosite se s osjećajima koji se nagomilaju u vama, potražite stručnu pomoć. Stručne osobe mogu biti izvor podrške u teškim trenutcima i pomoći vam u pronalasku novih snaga i načina „borbe“ s nedaćama svakodnevice.
I na kraju ne zaboravite - kako pazite na svoje zdravlje utječe na vaše roditeljske kapacitete. Čuvajte sebe da biste čuvali njih!
Ps. U nastavku su neki od izvora na kojima možete pronaći dodatne korisne informacije o roditeljstvu u doba korone:
https://www.covid19parenting.com/
https://www.poliklinika-djeca.hr/category/aktualno/novosti/
https://zgpd.hr/2020/03/14/kako-pruziti-podrsku-djeci-u-periodu-zdravstvene-krize/